Zašto je bitna skupština stanara

Generalni problem većine zgrada, a na žalost ni naša zgrada nije izuzetak, je nezainteresovanost i nespremnost stanara da urade nešto za svoju zgradu. Sasvim je razumljivo da većina stanara nema vremena i prosto ima "pametnijeg posla" nego da se bakće sa problemima zgrade u kojoj živi, ali odvojiti 1h sata mesečno da bi se prisustvovalo sastanku skupštine stanara zaista nije mnogo a time možemo povećati kvalitet života u zgradi u kojoj žvimo.

Zar ne bi bilo lepo da lift uvek radi, da ulaz zgrade bude osvetljen, da vam voda iz oluka ne kaplje na glavu, da zajedničke prostorije ne služe kao ostave pojedinaca nego da donose novac koji će biti iskorišćen za održavanje zgrade, da je sneg ispred zgrade uvek očišćen, da imate gde da se parkirate kada dođete umorni sa posla, da ispred zgrade miriše cveće... Sigurno postoji još 1000 drugih stvari koje vas nerviraju u zgradi, zajedno svi mi učestvovanjem na skupštini stanara i sproveđenjem odluka, koje opet zajedno donesemo, to možemo da uradimo.

Važno je znati da nijedna zgrada u prestonici ne može da konkuriše za bilo koji projekat uređenja ulaza ili raznih vrsta popravki ukoliko nema skupštinu stanara. Iako je njeno formiranje obaveza, ovog “tela” nema u velikom broju višespratnica, što je jedan od razloga zbog koga su zgrade oronule, prljave, sa pokvarenim liftovima i krovovima. Suština je da su stanari jedne zgrade, pored toga što su vlasnici stanova, u isto vreme i vlasnici zajedničkih prostorija, fasada, krovova, liftova. Ukoliko nemaju skupštinu, oni ne mogu da sklope ugovor o održavanju zgrade ni sa jednim preduzećem, ne mogu da konkurišu ni za jedan opštinski projekat.

Ovim putem želim da vam citiram par članova iz Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Sl. glasnik RS", br. 44/95, 46/98, 1/2001 - odluka USRS i 101/2005 - dr.) u okviru koji su definisana naša prava i obaveze kao stanara zgrade:


Član 11
Stambena zgrada ima svojstvo pravnog lica u pravnim poslovima koji se odnose na održavanje i korišćenje stambene zgrade.

Član 12
U stambenoj zgradi obrazuje se skupština zgrade koju čine svi vlasnici stanova i drugih posebnih delova zgrade.

Član 14
Skupština zgrade obavlja sledeće poslove:
  1. donosi program održavanja zgrade; 
  2. odlučuje o načinu organizovanja radova na održavanju zgrade;
  3. donosi odluke o izvođenju radova na održavanju zgrade;
  4. usvaja godišnji izveštaj o realizaciji programa održavanja zgrade;
  5. utvrđuje visinu i način obezbeđivanja sredstava za održavanje zgrade;
  6. određuje uslove i način održavanja reda u zgradi;
  7. odlučuje o osiguranju zgrade;
  8. uređuje način korišćenja zajedničkih delova zgrade;
  9. odlučuje o poboljšanju uslova stanovanja u zgradi i o drugim pitanjima u vezi sa održavanjem i upravljanjem zgradom, u skladu sa zakonom. 

Skupština zgrade na pogodan način obaveštava članove skupštine zgrade o realizovanom programu održavanja zgrade i o trošenju sredstava za održavanje.

Član 15
Predsednik skupštine zgrade: rukovodi radom skupštine; predstavlja i zastupa stambenu zgradu pred trećim licima; predlaže godišnji program održavanja zgrade; stara se o realizaciji programa održavanja i o tome podnosi izveštaj; vrši druge poslove za koje ga ovlasti skupština zgrade.

Član 21
Skupština zgrade može doneti odluku da se zajedničke prostorije pretvore u stan ili poslovni prostor, ako su za to ispunjeni uslovi po propisima o planiranju i uređenju prostora i izgradnji objekata.

Član 24

Troškove održavanja stambene zgrade snose vlasnici stanova, odnosno drugih posebnih delova zgrade srazmerno učešću površine svojih stanova, odnosno drugih posebnih delova zgrade u površini svih stanova i drugih posebnih delova u zgradi, prema stvarno učinjenim troškovima.

Na ime troškova održavanja za radove tekućeg održavanja, vlasnici stanova odnosno drugih posebnih delova zgrade plaćaju mesečno za tekući mesec iznos u visini i u rokovima koje odredi skupština zgrade, na račun zgrade.

Kao što vidite puno toga zajedno možemo da uradimo, samo je potrebno da se malo potrudimo.